Tragično samoubojstvo potaknuto histerijom izazvanom nesretnom ljubavlju i otuđenjem od sina učinilo je od Tolstojeve Ane Karenjinejednu od najvećih tragičarki svjetske literature. Kroz život su je vodile emocije, ali nije mogla izdržati izolaciju koju je prouzročila njena preljubnička veza s grofom Vronskim.
Anu upoznajemo kao viđenu pripadnicu visokog društva Sankt Petersburga, prateći do kraja romana njenu transformaciju u izopćenicu iz tog istog društva. Kao komentar veze Vronskog i Karenjine, Tolstoj opisuje skladni i zreli brak Kiti i Levina. Kiti je bila zaluđena Vronskim, ali kad je shvatila da ju on ne želi oženiti preboljela ga je i udala se za Levina. Levinov lik je utjelovljenje Tolstojeva svjetonazora, transformirajući se tijekom romana iz skeptika u čovjeka koji je svoju istinu pronašao u vjeri. Iako vezu preljubnice Ane Tolstoj suprotstavlja skladnom braku Kiti i Levina, on u romanu ne osuđuje preljub (što je bilo predmetom polemika) i suosjeća s Aninom tragičnom sudbinom.
Tragičnu heroinu realističkog romana u baletnoj je interpretaciji oživjela heroina pokreta Maja Pliseckaja (1925. – ). Po mnogima najveća balerina dvadesetog stoljeća plesala je ulogu Karenjine s ansamblom Boljšoj teatra na glazbu svoga muža, Rodiona Ščedrina.
Upravo na Ščedrinovu glazbu, Ana je 2008. premijerno izvedena na sceni HNK Rijeka, u koreografiji Dinka Bogdanića. U Zagrebačkom HNK odlučili su se pak za glazbu Čajkovskog, čije su kraćenje, ali i koreografiju povjerili Leu Mujiću.
U naslovnoj ulozi nastupa - Edina Pličanić.
