PETAK, 14. ožujka
14,00 - 15,00; HR III
IZ ARHIVE DRAMSKOG PROGRAMA HR
VLADAN DESNICA: „PROLJEĆE IVANA GALEBA“
Redatelj: Josip Meštrović; glazbeni urednik: Hrvoje Hegedušić; ton majstor: Janko Žganjer; koordinator: Hrvoje Ivanković.
Glume: Sven Lasta, Ivo Serdar, Helena Buljan, Kruno Šarić.
Premijerno emitirano u emisiji Radio scena: 08. 12. 1968.
SUBOTA, 15. ožujka
10,00 - 10,10; HR III
MALE FORME
ANTUN GUSTAV MATOŠ: „FLANERIJA“
Redateljica: Katja Šimunić; glazbena urednica: Franka Meštrović; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Željka Turčinović.
Glume: Mladen Vasary, Dunja Fajdić.
Feljtonistički zapis Antuna Gustava Matoša naslova „Flanerija“, nastao za vrijeme njegove pečalbe u Parizu, posveta je tom gradu kojega je on senzibilno, predano i s velikom erudicijom - volio. „Flanerija“ nas upoznaje s tim izrazom koji bismo najpribližnije preveli kao šetnja, no Matoš nas upozorava da je velika razlika između utilitarističke, obične šetnje i onoga što je posebnost pariškog zanosnog i „beskorisnog“ flaniranja. I piše da je to „riječ neprevedljiva poput svih koje označuju viša, rafiniranija uživanja“.
18,05 - 18,55; HR I
RADIO SCENA - IZLOG DRAMSKOG PROGRAMA
ANTUN GUSTAV MATOŠ: DIPTIH: „KLOBUK“ I „LJUBAV I DUBLJINA“
Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Dina Vukelić; glazbena urednica: Franka Meštrović; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Lada Martinac-Kralj.
Glume: Goran Bogdan, Antonio Franić, Vanda Winter, Inge Appelt, Nina Erak, Željko Königsknecht, Dean Krivačić, Mladen Vasary.
Premijera
Stogodišnjica Matoševe smrti odvela nas je repertoarno u njegove dvije kratke, „iverjaste“ forme koje smo u formi diptiha suočili jednu s drugom. „Klobuk“ nam podastire gogoljevski humor koji prati put glavnog junaka od trenutka kad kupuje cilindar kojim pokušava uzdignuti vlastiti značaj do trenutka kad ga odbacuje. Nasuprot ovoj grotesknoj pripovjednoj skici, stoji tragikomična melodramska kratka pripovijetka o ljubavnom duelu dvoje mladih koji pripadaju različitim klasama. Obje pripovijetke osvjetljavaju osnovne motive Matoševa pripovjednog opusa: britki humor i ironiju, društveno kontekstaliziranje, stilsko majstorstvo, precizno karakteriziranje lica.
23,25 - 24,00; HR III
SLIKA OD ZVUKA
Davor Sanvincenti a.k.a. Gurtjo Ningmor: "Tišine između valova"
Urednica: Evelina Turković
NEDJELJA, 16. ožujka
16,05 - 16,50; HR I
RADIO IGRA ZA DJECU
JELENA KOVAČIĆ: „DJEČAK IVEK I PAS CVILEK“
Redatelj: Mislav Brečić; glazbena urednica: Franka Meštrović; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Nives Madunić Barišić.
Glume: Petar Cvirn, Živko Anočić, Filip Križan, Maja Katić, Maja Kovač.
Premijera
Grupa djece u sirotištu usamljenost i tugu koja ih obuzima prije spavanja rješavaju tako da međusobno pripovijedaju priče. Kada u dom dođe nova djevojčica Marija odluče se poigrati s pričom o dječaku Iveku i njegovom psu Cvileku. Priča u kojoj će aktivno sudjelovati i Marija poslužit će im da na dječji način riješe problem usamljenosti, nasilja, predrasuda i odbacivanja. Igra u igri tako postaje i utjeha i poticaj za neke nove igre.
Tekst je izvorno nastao za kazalište, no za radio ga je adaptirala sama autorica.
21,00 - 21,30; HR II
PANOPTIKUM
ANTUN GUSTAV MATOŠ: „ŽIVOT ZA MILIJUNE“
Dramatizacija i režija: Katja Šimunić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstorica: Anka Savić; urednica: Željka Turčinović.
Glume: Boris Bakal, Asja Jovanović, Pero Juričić, Davor Borčić, Alen Šalinović.
Premijerno emitirano: 25. 01. 2009.
Siromašni pjesnik nije nikakvo čudo, ali bogati pjesnik ne samo da izaziva pozornost nego stječe neviđenu popularnost. Iznenadno nasljedstvo iz Pariza pokrenut će niz smiješnih situacija, ali i matoševski precizno razotkriti pohlepu i dvoličnost provincijskih tzv. stupova društva. Moderna režija i dramatizacija Katje Šimunić otvara ovo pitanje kao vječno, a na površinu izvlači svu njegovu dubinsku satiričnost.
PONEDJELJAK, 17. ožujka
09,30 - 09,55 (od ponedjeljka do petka); HR III
RADIO ROMAN
NADA GAŠIĆ: „MIRNA ULICA, DRVORED“
Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić.
Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić.
Premijerno emitirano u srpnju 2011.
Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime.
„Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući.
14,00 - 15,00; HR III
PORTRET UMJETNIKA U DRAMI
PORTRET GLUMCA BORISA MIHOLJEVIĆA
Ton majstor: Dubravko Robić; esej napisao: Nino Škrabe; razgovor s Borisom Miholjevićem vodila: Pavlica Bajsić; urednica i autorica: Tajana Gašparović.
U emisiji sudjeluju: Georgij Paro, Almira Osmanović, Jakov Sedlar, Darko Tralić i Boris Senker.
Premijerno emitirano: 25. 03. 2013.
Glumac Boris Miholjević nije samo vrhunski stand-up komičar koji svojom prštavom duhovitošću plijeni pažnju publike i kritike, već i iznimni dramski glumac koji je tijekom svoje bogate karijere u Dramskom kazalištu Gavella, a potom i u HNK-u, ostvario zavidni niz uloga, između ostalih u mnogobrojnim Shakespeareovim tragedijama, komedijama i povijesnim komadima. Surađivao je sa svim najznačajnijim hrvatskim redateljima te sa zagrebačkim redateljskim kartelom (Kosta Spaić, Dino Radojević, Georgij Paro, Božidar Violić). Osim toga, istakao se u salonskim komadima, gdje ga stavljaju uz Borisa Buzančića i Relju Bašića. Uz institucionalni angažman, značajno je i Miholjevićevo sudjelovanje u mnogobrojnim filmovima, tv-serijama i radio-dramama te njegov dugogodišnji rad u kazalištu i na filmu s redateljem Jakovom Sedlarom.
18,00 - 19,00; HR III
RADIO IGRA
JANKO DEBELJAK: „POVRATAK HAROLDA PINTERA NA PRIJAMNOM ISPITU IZ KAZALIŠNE REŽIJE“
Redatelj: Darko Tralić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstor: Srđan Nogić; urednik: Hrvoje Ivanković.
Glume: Filip Križan, Boris Svrtan, Lela Margitić, Zvonimir Zoričić, Žarko Potočnjak, Maro Martinović, Nataša Kopeč.
Premijerno emitirano: 25. 11. 2013.
Drama mladog hrvatskog autora, Janka Debeljaka, donosi duhovito-gorku priču o mladiću koji došavši na prijamni ispit iz kazališne režije biva suočen s cinizmom, taštinama i nekolegijalnošću članova komisije koji odlučuju o njegovoj sudbini.
18,05 - 18,15; HR I
MALE FORME
ANTUN GUSTAV MATOŠ: „PARISKA KRONIKA“
Redateljica: Katja Šimunić; glazbena urednica: Franka Meštrović; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Željka Turčinović.
Glume: Mladen Vasary, Dunja Fajdić.
Premijera
Antun Gustav Matoš autor je izvanrednih feljtonističkih zapisa nastalih za vrijeme njegova turbulentnog višegodišnjeg boravka u Parizu. U radiofonskoj maloj formi naslovljenoj „Pariska kronika“ donosimo Matoševo svjedočenje o teškom siromaštvu u kojem je živio u glavnom gradu Francuske i susretu sa Žanetom Lévy iz Bretanje koja ga je nerijetko spašavala od potpune izgladnjelosti. Veliki zaljubljenik u Grad Svjetla, Antun Gustav Matoš piše: „...slušajući Puccinijevu muziku i gledajući Murgerove nestašnike, prebirem kao starac po pepelu uspomena s tužnim osjećajem da bijah sretniji u Parizu gladan no sit u Zagrebu.“
UTORAK, 18. ožujka
14,00 - 15,00; HR III
DOKUMENTARNA RADIO DRAMA
VIŠNJA BITI: „OD ROĐENDANA DO ROĐENDANA“
Ton majstor: Miroslav Pijaca; urednik: Ljubo Pauzin.
Premijera
18,00 - 19,00; HR III
RADIO DRAMA
ANTUN GUSTAV MATOŠ: „JESENSKA IDILA“
Redatelj: Dražen Ferenčina; dramatizacija: Mate Matišić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Lada Martinac-Kralj.
Glume: Bojana Gregorić, Goran Grgić, Vanja Matujec, Branka Trlin, Nenad Cvetko, Željko Duvnjak, Žarko Savić, Predrag Vušović, Jasna Bilušić, Vlatko Dulić, Hrvoje Zalar.
Premijerno emitirano u emisiji Radio scena: 13. 06. 1998.
Bizarna novela “Jesenska idila” pripada trećoj zbirci Matoševih novela pod naslovom "Umorne priče” izdana 1909.godine. Tematski, to je elegija o umiranju u kojoj se izmjenjuju realistička i nerealistička motivacija.
Julček Bojanić brine o svojoj bolesnoj nećakinji pričajući joj priče i strepeći nad njenim životom. Sve ostalo u ovoj noveli događa se u ritmu i zvuku kakofonične agonije u kojoj se javljaju povijesne reminiscencije, filozofske ideje i suludi svijet podsvijesti bolesne Danice. Stilski, piščeva opsesija oslikana je na simboličko-ironijski način. Od materijalnog i realističkog do apstraktnog i simboličkog put je koji slijedi sjajna dramatizacija Mate Matišića i maštovita i pronicljiva režija Dražena Ferenčine.
18,05 - 18,15; HR I
MALE FORME
ANTUN GUSTAV MATOŠ: „ISADORA DUNCAN“
Redateljica: Katja Šimunić; glazbena urednica: Franka Meštrović; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Željka Turčinović.
Glume: Mladen Vasary, Dunja Fajdić.
Premijera
Za vrijeme svog boravka u Parizu 1903. Antun Gustav Matoš vidio je plesnu predstavu Isadore Duncan i smjesta prepoznao inovativnost i snagu plesačice/koreografkinje koja je revolucionirala plesnu umjetnost na početku 20. stoljeća. Iznimno zanimljivo svjedočenje o plesu Isadore Duncan uspostavlja Antuna Gustava Matoša, jednoga od rijetkih hrvatskih pisaca koji su toliko duboko proniknuli u plesnu umjetnost, i svojevrsnim plesnim kritičarem. Dragocjenim, dakle, i u području hrvatske plesne teorije, povijesti i kritike. Matoš o Isadori Duncan piše: „Ona pleše dušu. Spiritualizuje ples, divinizuje ljudsku ljepotu, i to je sasvim helenski. Pored nervoznog rictusa modernog baleta javila se želja za prirodnošću, intimnošću, iskrenošću, simbolizmom u plesu. Iz historijske, stare, mršave, svilene frou-frou leptirice baleta iščahuruje se ples budućnosti, ozbiljan, dubok, gol i skladan kao klasični kip“.
23,00 - 24,00; HR II
RADIO NAPETICA ILITI KRIMIĆ
JACQUES FUTRELLE: „PROBLEM ĆELIJE BROJ 13“
Redatelj: Dejan Šorak; prijevod i dramatizacija: Ivan Vulić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstor: Tomislav Šamec; urednica: Željka Turčinović.
Glume: Damir Šaban, Franjo Kuhar, Boris Miholjević, Željko Šestić, Vinko Kraljević, Žarko Savić, Dražen Bratulić.
Premijerno emitirano: 07. 09. 2010.
Profesor Van Dusen kojega zbog njegovih istražiteljskih sposobnosti zovu Mislećim Strojem upušta se u izazov dobrovoljnog ulaska u najčuvaniju ćeliju zatvora za ubojice, ćeliju broj 13, uz okladu da će bez ikakvih ustupaka uspjeti izaći u roku od sedam dana. Ovu kultnu Futrellovu pripovijetku u prijevodu i dramatizaciji Ivana Vulića izvanredno je, bogato zvukom i napetošću, režirao Dejan Šorak.
SRIJEDA, 19. ožujka
18,05 - 18,15; HR I
MALE FORME
ANTUN GUSTAV MATOŠ: „FLANERIJA“
Redateljica: Katja Šimunić; glazbena urednica: Franka Meštrović; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Željka Turčinović.
Glume: Mladen Vasary, Dunja Fajdić.
Feljtonistički zapis Antuna Gustava Matoša naslova „Flanerija“, nastao za vrijeme njegove pečalbe u Parizu, posveta je tom gradu kojega je on senzibilno, predano i s velikom erudicijom - volio. „Flanerija“ nas upoznaje s tim izrazom koji bismo najpribližnije preveli kao šetnja, no Matoš nas upozorava da je velika razlika između utilitarističke, obične šetnje i onoga što je posebnost pariškog zanosnog i „beskorisnog“ flaniranja. I piše da je to „riječ neprevedljiva poput svih koje označuju viša, rafiniranija uživanja“.
ČETVRTAK, 20. ožujka
18,00 - 19,00; HR III
RADIO ATELJE
MIKE BARTLETT: „KONTRAKCIJE“
Redateljica: Stephanie Jamnicky; prijevod: Nenni Delmestre; glazbena urednica: Franka Meštrović; ton majstor: Miro Pijaca; urednica: Tajana Gašparović.
Glume: Nina Violić, Marija Šegvić.
Premijerno emitirano: 26. 09. 2013.
Propulzivni britanski dramatičar mlade generacije Mike Bartlett (1980.) postao je poznat 2007. godine dramom Moje dijete koja je nominirana za nagradu Olivier za 2008. godinu te praizvedena u londonskom Royal Courtu, gdje su također praizvedene i Kontrakcije, nakon čega igraju u mnogim zemljama, a 2011. godine redateljica Nenni Delmestre režira taj tekst u sklopu Osječkog ljeta kulture. Ova duo-drama progovara o nehumanosti korporacijskog kapitalizma i neoliberalizma u kojem je privatni život zaposlenika u rukama korporacije. Orvelijanska vizija potpune kontrole jezivo je svjedočanstvo o surovom svijetu kojim vlada isključivo profit.
