[ANALIZA] 12 najskupljih ‘nezavisnih’ produkcija u Zagrebu

Iz Javnih potreba u kulturi Grada Zagreba izdvojili smo predstave koje su dobile najveće iznose sufinanciranja.  Rezultat je popis od 12 naslova među kojima po dvije produkcije imaju - Teatar EXIT, Glumačka družina Histrion, Lutkarska scena 'Ivana Brlić Mažuranić', te Kazalište 'Novi život'.

Jedna od ovih rekorderskih produkcija već je izvedena. Riječ je o predstavi Partija remija u režiji Zlatka Svibena, a u čijoj je podjeli tek troje izvođača. No, predstava je od Grada dobila potporu od 200.000,00 kn, dakle dvostruko više nego prosječna produkcija u Zagrebačkom kazalištu mladih, primjerice Hamlet, koji će uz sudjelovanje većine ansambla tog kazališta premijerno biti izveden 8. ožujka.

Stoga se da zaključiti kako broj izvođača i/ili cijena opreme predstave nisu bili ključni kriterij za odobravanje ovih subvencija.

No, što jest? Zbog čega Grad Zagreb odobrava veće iznose subvencija umjetničkim organizacijama nego li kazalištima u svojem vlasništvu? Jesu li u pitanju estetski kriteriji? Znači li ovaj popis da su Exit, Histrioni, scena IBM i Novi život najbolja zagrebačka kazališta?

Među rekorderima po iznosu subvencija čak su četiri autorska projekta, te četiri predstave za djecu i mlade, dok jedna spada u misterioznu kategoriju 'rezervirano' (o kojoj smo pisali ovdje).

Apsolutno najveći iznos subvencije dobio je autorski projekt Matka Raguža, radnog naslova 'Jesi li osamljen večeras?', kojem je Grad namijenio čak 320.000,00 kn. Usporedbe radi, prosječna subvencija po premijeri u Gavelli iznosi 240.000,00 kn, a u Kerempuhu 245.000,00 kn!

Predstave za djecu u Trešnji i ZKL Grad u prosjeku subvencionira sa 140.000,00 kn, no za predstave u Histrionima spremno nudi 200.000,00 kn.

Ovim jedinstvenim primjerima privatno-javnog partnerstva treba još dodati i sredstava što su ih EXIT i Histrioni dobili s drugih pozicija Javnih potreba u kulturi, o čemu više u idućim tekstovima.