Sezona 2013/2014: HNK Šibenik

U Šibeniku planiraju četiri premijere, od čega dvije u koprodukcijama. Uz jednu operu, u drami će igrati samo domaće autore.

  

Prenosimo najve premijera onako kako ihj e oglasilo HNK u Šibeniku.

***

Benjamin Britten: The Turn of the Screw/ Okretaj zavrtnja

Koprodukcija HNK u Šibeniku i HNK Ivana pl. Zajca | Hrvatska praizvedba u Šibeniku 26. rujna 2013.

Redatelj: Ozren Prohić
Scenograf: Dalibor Laginja i Ozren Prohić
Kostimografkinja: Sara Lovrić Caparin
Oblikovatelj svjetla: Zoran Mihanović
Scenski pokret i asistentica redatelja:Snježana Abramović Milković
Video projekcije: Ivan Faktor
Asistent dirigentice: Igor Vlajnić
Korepetitori: Filip Fak, Ana Anconelli
Inspicijenti: Vesna Marinac, Sergej Mioč
Šaptačica: Nina Simčić

Orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka

Britten je prvi skladatelj nakon Purcellova vremena koji je ponovo pobudio interes svjetske glazbene javnosti za englesku glazbu. Njegovo stvaranje odlikuje se, kako invencijom i originalnošću, tako i uravnoteženošću i blještavom skladateljskom tehnikom. U originalnim skladbama gotovo nema oblika u kojemu se nije u većoj ili manjoj mjeri ogledao. U njegovim vokalnim djelima vidi se znalačko tretiranje ljudskog glasa, kako u pogledu melodijskih linija koje predstavljaju pravi belcanto modernog stila tako i u prenošenju izražajno-govornog izraza i ritma. Britten je bio majstor instrumentacije, imao je naročitu sposobnost da sa malo sredstava izrazi raznovrsna kontrastna raspoloženja.
Njegove opere su ostvarenja snažnog glazbeno-psihološkog izraza, zanimljivog stila i zaokružene forme. Orkestar je pretežno tretiran kao instrument pratnje, koji dopunjuje sadržaj vokalnih dionica. Ali u odlomcima koje ispunjava sam orkestar, on postaje vrlo osebujan, nezamjenjiv tumač psihičkih scenskih zbivanja.

O predstavi
The turn of the screw je komorna opera iz 20 st. koju je skladao Benjamin Britten, a libreto potpisuje Myfanwy Piper. Libreto se temelji na noveli Okretaj zavrtnja Henryja Jamesa. Opera je naručena za Venecijanski bienale, a svjetska premijera izvedena je 14. rujna 1954., u Teatro La Fenice , Venecija .

Povodom 100-te obljetnice rođenja Benjamina Brittena, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku i HNK Ivana pl Zajc postavit će djelo ovog izuzetnog engleskog skladatelja na kazališne daske. Opskurna tematika, zahtjevna partitura, kako za soliste tako i za instrumentalni sastav koji broji 14 glazbenika, izazov su u godini koju obilježavamo kao Brittenovu.

ULOGE:

The Prologue: Sergej Kiselev, Marko Fortunato
The Governess: Marijana Prohaska
Miles: Sven Jagarinec
Flora: Martina Klarić, Vanja Zelčić
Mrs Grose, the housekeeper: Nera Gojanović Kljajić
Quint, a former, man-servant: Marko Fortunato, Sergej Kiselev
Miss Jessel, a former governess: Vedrana Šimić
Anamarija Knego (studijski)

 

Ivo Brešan : Veliki manevri u tijesnim ulicama

Premijera: veljača 2014.

Redatelj: Vinko Brešan
Scenografkinja: Dragutin Broz
Kostimografkinja: Sara Lovrić Caparin
Dramaturg: Željka Udovičić

Oblikovatelj svijetla: Josip Bakula
Glazba: Mate Matišić

Ivo Brešan u Šibeniku je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a studirao je slavistiku ifilozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnički voditelj Centra za kulturu "Šibenik" iMeđunarodnog dječjeg festivala, a također je postao ravnateljem Šibenskog kazališta. Godine 1955. počinje pisati, a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. djelomPredstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Ubrzo postaje jedan od najpopularnijih dramskih pisaca u bivšoj državi. Njegove drame izvođene su u gotovo svim kazalištima i ondašnjim kulturnim centarima. Osim književnosti, piše i filmskescenarije - isprva s Krstom Papićem, zatim za Veljka Bulajića, a potom i za svog sinaVinka Brešana, redatelja. 2008. je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala.

O predstavi
Kad otac ima dvije kćeri za udaju – lijepu Cvitu i goropadnu Katicu – mora biti i prosaca. Ima ih lažnih, ali nađe se, srećom, i pravih. Glavni su pokretači velikih manevara ljutnja gostioničara Nike, ljubav prema huncutarijama njegovog nećaka i znanstveni interes jednog kontea!

Suprotno značajkama najpoznatijih djela Ive Brešana u kojima Platonova, Shakespeareova, Moliereova i Goetheova djela služe kao osnova za razotkrivanje političkih mrakova i promašaja, u “Velikim manevrima u tijesnim ulicama” nema politike: autorov rukopis je isti, ali ovaj put u funkciji ljubavnih, a ne političkih spletki. Uz pomoć Shakespeareove “Ukroćene goropadnice” Brešan predstavlja dalmatinski ambijent (Šibenik s dodacima Trogira i Zagore), vjerno dočaravajući duh i mentalitet naših južnjaka.

 

Omer Rak : Malo veliko kvrgavo drvce

Hrvatska praizvedba: ožujak 2014.

Redatelj: Zoran Mužić 
Kostimografija, scenografija, lutke: Sara Lovrić 
Caparin Oblikovanje svijetla: Josip Bakula

Omer Rak rođen u Šibeniku 1957. godine; diplomirao politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radi kao urednik u nakladničkoj kući Golden marketing-Tehnička knjiga. Piše eseje, novinske osvrte i komentare, radio i kazališne dramske tekstove; pasionirani je istraživač prapovijesnog simbolizma. Za dramski tekst Pupak usrid svita, o životu i smrti Fausta Vrančića Šibenčanina, dobio je nagradu za dramsko djelo 'Marin Držić' Ministarstva kulture RH za 2002. godinu. Na natječaju 'Mali Marulić' Festivala hrvatske drame za djecu nagrađen je prvom nagradom za  najbolji dramski tekst za lutkarsko i dječje kazalište za 2008. godinu. Nagrada mu je dodijeljena za Sablasni šešir, tekst za lutkarsko kazalište o vrijednostima nesebičnog davanja i žrtvovanja za druge. Komad je na redovitom repertoaru Gradskog kazališta lutaka u Splitu, dok je istoimena radio-drama u produkciji Dramskog programa Hrvatskoga radija bila premijerno emitirana u ožujku 2011. Scenarist je eksperimentalnog i animiranog filma Homo volans (redatelj: Darko Bakliža, producent: Zagreb-film 2008.)

Na međunarodnom filmskom festivalu 12 Ismailia International Festival for Documentary & Short Films (listopad 2008.) film je osvojio nagradu žirija u natjecanju kratkog eksperimentalnog filma (Jury Price in the Experimental Film Competition). Iste godine kao autor objavljuje Sto godina Osnovne škole Pantovčak (1908. – 2008.), monografiju o jednoj od naših najstarijih obrazovnih i odgojnih osnovnoškolskih institucija, a koncem svibnja 2009. u nakladi Profila objavljuje knjiga naslovljenu Stoljeće na početku, izabrane eseje, osvrte i komentare koje je kao kolumnist objavljivao u Vjesniku i Novom listu. Nakon višegodišnjeg autorovog istraživanja u nakladi Gradske knjižnice 'Juraj Šižgorić' u Šibeniku objavljena mu je knjiga Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika (2008.), iscrpna multidisciplinarna studija o misterioznom tzv. danilskom ritonu, kultnoj posudi iz prapovijesne danilske kulture. Prevedenu na engleski knjigu naslovljenu The Rhyton from Danilo: Structure and Symbolism of a Neolithic Cult-Vessel, objavio je u travnju 2011. godine ugledni britanski nakladnik ‘Oxbow Books’ iz Oxforda. Ove je godine završio pisanje romana Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina, za koji očekuje da će biti objavljen sljedeće godine u nakladi zagrebačke Frakture.

O predstavi
U ovoj izvornoj, suvremenoj bajci isprepliće se niz motiva koji su istodobno i suvremeni i bajkoviti. Dramska je tenzija načinjena na dvama arhetipskim osloncima, s jedne strane dobroti i davanju sebe za dobrobit drugih i, s druge, na oholosti i sebičnom grabljenju za samoga sebe. Dok je tako, primjerice, malo kvrgavo drvce zbog svoje dobrote zaslužilo oksimoronski epitet 'veliko', njemu nasuprot, njegov brat, veliko ali tašto drvo, gotovo da i nije zaslužilo nikakav drukčiji pridjev osim 'malog' unatoč svojim gorostasnim razmjerima.

Ukratko, priča je to o malom dobrom drvetu iz šume koje pomaže svima i prijatelj je sa svima (sa suncem, mjesecom, oblakom, veprom, djetlićem, jazavcem, bršljanom ali i s vilom i vilenjakom), i njegovu bratu, velikom drvetu koje ne mari ni za koga osim isključivo za samoga sebe. Radi se, dakako, o bajki u kojoj su, kako to već svaka bajka nalaže, dobri nagrađeni, a zločesti kažnjeni. No, kako je ipak riječ o suvremenoj bajci u dijaloge su utkani i elementi o značenju okoliša za čovjeka, o neodrživosti globalne devastacije prirode kojoj je uzrok čovjek, o želji za povratkom u stanje kada su ljudi i sva bića govorila 'zajedničkim jezikom'... Jasno je pokazano da svako živo biće, svaka pojava, nisu 'otok za sebe' nego da postoje zbog međusobne povezanosti, da smo svi međuovisni, da trebamo jedni druge, da smo upućeni jedni na druge jer samo tako život može teći dalje i razvijati se u bezbroj svojih veličanstvenih oblika.

Budući da je Malo veliko kvrgavo drvce dramski tekst namijenjen djeci, nije izostala ni poučna ni etična dimenzija interpretirana u ovoj priči, koja naposljetku kulminira u preobrazbi karaktera okoštalog samoljublja u novu kvalitetu života osnova koje je ljubav prema svim bićima.

 

Zlatko Krilić: Krik

Premijera: svibanj 2014.

Redatelj: Dražen Ferenčina 

Predstava se priprema u koprodukciji sa Kazalištem Virovitica i Kazalištem lutaka Zadar.

Zlatko Krlilić rođen je 1955. godine u Osijeku, s tim da je svoje djetinjstvo proveo u Čepinu. Najviše svojih knjiga napisao je za mlade, a tu najviše treba izdvojiti: “Prvi sudar”, “Čudnovata istina”, “Početak plovidbe” i “Veliki zavodnik”. Pored knjiga za one malo mlađe, pisao je i za odrasle, gdje ponajviše treba izdvojiti knjigu kao što je “Živi pijesak. Koliko je uspješan u svom stvaralaštvu, dokazuju brojne nagrade koje je dosada primio, a tu možemo ubrojiti “Ivanu Brlić Mažuranić”, “Grigor Vitez” … Pored brojnih djela kojima je izašao u javnost kao još jedna književna nada koja je svojim djelima obogatila književni život svih nas koji smo to željeli, Zlatko je svoju sposobnost pokazao i na drugim područjima, a to je naravno kazalište, radio i televizija gdje se iskazao pišući scenarije za crtane i igrane filmove. Velik dio onih koji su čitali njegova djela složit će se u jednom kako se radi o generaciji književnika koji su svoje promjene počeli najavljivati već krajem prošlog stoljeća. Puno ljudi će se složit kako Zlatko slobodno može stajati uz bok određenim legendama hrvatske književnosti koji nisu više s nama, ali koji i dalje žive kroz velik broj djela koja su napisali.

O predstavi
Iza nas su, nažalost, brojni ratovi. I jedan ne tako davni. I iza nas je, nažalost, veliki broj djece i mladih koji su, mimo svoje volje i htijenja, bili njegovi sudionici. A u njima i oko njih su brojne slike, priče, emocije i vjerovanja koja neminovno utječu na njihovo djetinjstvo i odrastanje te na daljnju percepciju svijeta, ljudi i odnosa u njemu. Dio je to naše prošlosti i dio je to naše sadašnjosti koja neće nestati ili se promijeniti zatvorimo li pred njom oči. Štoviše, s takvom ćemo se sadašnjošću lakše nositi sagledamo li ju kroz prizmu umjetnosti. „U koštac“ s tom temom upuštamo se donoseći na scenu adaptaciju romana Zlatka Krlića Krik koji doživljaj rata i ratnih zbivanja prikazuje iz dječje perspektive. Dječak čije je selo uništeno ratnim razaranjima kroz neprijateljske se redove probija do slobode. Na tom će putu, osamljen i prestrašen dječak vidjeti, čuti, doživjeti i preživjeti stvari i situacije zbog kojih će početi razvijati i osjećati mržnju i isključivost. Zlu, opasnosti i egzistencijalnoj ugroženosti kojima je osamljeni i uplašeni dječak izložen te mračnim i destruktivnim emocijama koje sve više jačaju u njegovom srcu i umu mogu se suprotstaviti jedino njihove suprotnosti, vrijednost koje afirmira ova predstava namijenjena mladima. Vrijednosti koje sve više gube mjesto u svakodnevnici. I vrijeme im je da se vrate „na scenu.

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.