Naslovnica > VIJESTI > INFO > Sezona 2013/2014: HNK Zagreb

Sezona 2013/2014: HNK Zagreb

Vjerovali ili ne, središnji nacionalni teatar objavio je repertoar iduće sezone i pretplatne pakete za istu, navodeći autorske timove za samo 2 ukupno planiranih 10 premijera. Tko će pak i kad potpisati ostale - ne zna se.
Share on facebook
Share on twitter

Prenosimo najave premijernih predstava onako kako ih je na svojim web stranicama oglasilo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.

***

Drama

Praizvedba

Međunarodna koprodukcija HNK U Zagrebu, Mittelfest (Italija) i Pandur.Theaters (Slovenija)

Autorski projekt Tomaža Pandura prema motivima drame Miroslava Krleže: MICHELANGELO
Redatelj: Tomaž Pandur

Živim u paklu i slikam njegove slike (Michelangelo Buonarroti)

Pet stotina godina nakon što je Michelangelo – Il Divino oslikao svod Sikstinske kapele, kapitalno djelo Visoke Renesanse, s devet scena iz Knjige postanka i završio fresku Posljednjeg suda na zidu glavnog oltara, kazališni redatelj Tomaž Pandur u svom se nadolazećem projektu bavi introspekcijom toga umjetnika, kipara, pjesnika, arhitekta i slikara, njegovim putovanjem u matricu nesvjesnog, slijedeći sjene njegovih vizija. Na temelju drame velikog hrvatskoga pisca Miroslava Kreleže iz 1919.g., Tomaž Pandur uprizoruje kazališnu pjesmu njegove izmučene osobnosti, koja utjelovljuje unutarnje konflikte, paradokse i probleme Visoke Renesanse. Pjesmu o rastezanju klasične forme do njezinih krajnjih granica, i umjetnosti koja se širi u novim smjerovima. Kazališnu pjesmu o dramskoj reinterpretaciji Michelangelovih ideala Visoke Renesanse, obnovljenim interesima za znanost i tehnologiju, te konfliktnom višeslojnom naglasku na ljudskoj emociji i strasti. Pandur stvara El gran Teatro Michelangela Buonarrotija, oca i majstora svih umjetnosti, teatar čovjeka čije je ime postalo sinonim za svjetsko remekdjelo. Teatar umjetnika kome nema ravna, stvaraoca djela uzvišene ljepote, koja izražavaju sveukupnost ljudskoga stanja. Teatar čovjeka koji je slikao umom, a ne rukama.

Premijerni naslovi

Maksim Gorki: NA DNU
redatelj: ?

Drama Na dnu jedno je od najpoznatijih kazališnih djela ruskog pisca Maksima Gorkog, stvarano tijekom zime 1901./1902. U njemu Gorki opisuje život siromašnih ljudi s rubova društva, kojima se sudbine isprepliću u bijednom prenoćištu na obali rijeke. Njihove želje, snovi i posve svakodnevne brige kotrljaju se u bijednim izbama u kojima životare ljudi zaboravljeni od društva. Iako su gurnuti na društvenu marginu, a njihove su emocije ogoljene do naturalizma, ljudi s dna Maksima Gorkog nisu zaboravili na temeljna ljudska pitanja: što smo, kakvi smo jedni prema drugima, gdje su snovi koje smo sanjali i što činiti u društvu koje gazi one što ne trče u krdu. Ljudska empatija, odnos prema religiji, odnos prema smrti, novcu i ljubavi samo su neke teme tog velikog dramskog djela koje postaje sve aktualnije i aktualnije, bolno nas podsjećajući da je razmak između prividnog blagostanja i sveopćeg siromaštva zapravo vrlo malen.

Jean Giraudoux: LUĐAKINJA IZ CHAILLOTA
redatelj: ?

Pretpostavimo da se ispod jedne pariške četvrti nalazi bogato nalazište nafte. Na toj pretpostavci zavjerenici iz redova velikih korporacija, lovaca na blago i kojekakvih profitera planiraju tajnu akciju. Rušenju, pljački i zavjeri suprotstavlja se jedna žena, susjedstvu omiljena Aurelie, poznatija kao Luđakinja iz Chaillota...

Poetska satira na rubu fantastike Jeana Giraudouxa prvi put je izvedena 1945., godinu dana nakon autorove smrti. On već tada vidi svijet koji posrće i tone u kapitalizmu, vidi blago i pohlepu, najavljuje vrijeme robova i dugova. Teorija zavjere krupnog kapitala stvarnost je modernog svijeta, a zaustavlja se samo nadahnutim pojedincima ili, kako kaže Giraudoux, razboritost jedne žene dovoljna je da polomi zube ludilu cijelog svijeta.

Henrik Ibsen: NORA
redatelj: ?

Jedno od najpoznatijih dramskih djela velikog norveškog pisca već je na svojoj praizvedbi krajem 19. stoljeća izazvalo burne reakcije i prijepore. Ibsen u Nori, klasičnoj građanskoj drami, rastvara pitanja koja i danas nisu na marginama društva. Odnos muškarca i žene, bračne konvencije, nametnuta društvena pravila u kojima jedni uvijek dominiraju drugima, velike i male tajne te prošlost kojoj se ne može umaći, samo su neke od linija radnje koja svojom dramaturškom  strukturom i minuciozno razrađenim karakterima iznosi napetu priču o ljubavi, ponosu, prijevari i vječnoj potrazi za srećom. Drama Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu nakon gotovo dvadeset godina ponovno izvodi jednog od skandinavskih dramskih velikana koji predstavljaju vrhunac dramskog stvaralaštva kasnog 19. stoljeća što u sebi najavljuje sve velike svjetske i domaće dramatičare, od Miroslava Krleže do Antona Pavloviča Čehova i suvremenih kazališnih pisaca.

Opera

Premijerni naslovi

Engelbert Humperdinck: IVICA I MARICA
Dirigent: Saša Britvić
Redatelj: Ivan Leo Lemo

Godine 1881. dvadesetsedmogodišnji Engelbert Humperdinck postao je suradnik Richarda Wagnera u Bayreuthu. Dvije posljednje godine majstorovog života i intenzivne umjetničke suradnje na Parsifalu neizbrisivo su označile umjetničkicredo i stil mladog skladatelja. Deset godina poslije završava svoje remek-djelo, operu Ivica i Marica inspiriranu bajkom braće Grimm. Humperdinck je zadržao Wagnerov prokomponirani stil i leitmotive. Međutim, njegova opera-bajka (Märchenoper) poseže za dječjim pjesmama i popularnim melodijama  kojima se ne zna podrijetlo i koje kao da su izgubljene u izmaglici vremena. Rezultat je  zapanjujuća glazba, duboka poput jezera germanskih legendi, ali u isto vrijeme i neobično bliska jer doziva uspomene iz djetinjstva nakon kojih  smo, odlutavši u šumu, upali u zamku vještičine kuće s medenjacima.

Giacomo Puccini: TOSCA
redatelj: ?

Strastvena, ljubomorna i impulzivna diva; romantičan, slobodoljubiv i zaljubljen slikar te vlastohlepan i beskrupulozan šef policije tri su lica upletena u melodramu pisanu za slavnu Sarah Bernhardt, što je Pucciniju poslužila kao predložak za jednu od najpoznatijih i najspektakularnijih opera. U mitskom ali i stvarnom Rimu, između sjena crkve Sant'Andrea della Valle i terase Anđeoske tvrđave sudaraju se strasti, erotika se isprepliće sa sakralnošću, ljubav s posesivnošću, a kazalište sa životom. Ništa nije kako se čini – porazi su pobjede, a lažna smaknuća su stvarna.Tosca je monumentalna, sjajno orkestrirana veristička opera s omiljenim i nezaboravnim melodijama te besprijekornim protokom glazbene drame.

Dmitrij Šostakovič: MOSKVA, TREŠNJEVKA
redatelj: ?

Godine 1958. najveći je problem u Moskvi akutni nedostatak stanova. Nadu nudi novoizgrađena četvrt gradske spavaonice obećavajućeg naziva Čerjomuški (Trešnjevka). Četiri para slijedi propagandu obećane sreće koju nudi sovjetska vlast nastojeći pod svaku cijenu ostati u Trešnjevki, no na vidjelo vrlo brzo izlazi loše izvedena montažna gradnja bez odgovarajuće infrastrukture i korupcija koja dominira svakodnevnim životom. Pod krinkom komedije Dmitrij Šostakovič otkriva istinu o sovjetskoj politici raseljavanja u vrijeme režima Nikite Hruščova. U tome mu uvelike pomaže neobično dinamična glazba  inspirirana američkim mjuziklom i zapadnjačkom operetom. Djelo obiluje originalnim melodijama, plesnim točkama, duhovitim dijalozima i aluzijama na glazbu J. Offenbacha i P. I. Čajkovskog.

Balet

Premijerni naslovi

Prema Tolstojevom romanu, na izabranu  glazbu Petra Iljiča Čajkovskog: ANA KARENJINA
koreograf: ?

Jedan od najpoznatijih romana svjetske književnosti Ana Karenjina, nastao iz pera velikog ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, od svojega nastanka sedamdesetih godina 19. stoljeća uzbuđuje čitatelje diljem svijeta. Fatalna, strastvena i zabranjena ljubav Ane Karenjine, udane žene i majke, prema mladom grofu Vronskom postala je i ostala nepresušna inspiracija mnogim kazališnim i filmskim autorima. Pamtimo filmske ljepotice poput Grete Garbo, Vivien Leigh, Sophie Marceau i Keire Knightley koje su utjelovile lik ove tragične žene, razapete između strasti i obiteljskih obaveza, spremne radi svoje velike ljubavi i umrijeti. Roman je svoje baletno uprizorenje doživio tek 1972. kada je na glazbu Rodiona Ščedrina koreografiju baleta napravila čuvena Maja Pliseckaja koja je interpretirala naslovnu junakinju na sceni Boljšoj teatra. Otada je nekoliko koreografa uprizorilo ovaj veliki realistički literarni predložak intrigantne teme, postavljajući svoje viđenje u velikim baletnim kazalištima, na različite glazbene predloške, među kojima se ističe glazba Petra Iljiča Čajkovskog.

Adolphe Adam: GISELLE
koreograf: ?

Klasično baletno djelo Giselle od svoje praizvedbe 1841. godine doživjelo je mnoge koreografske preobrazbe, a najdulje se zadržalo na repertoaru u rukopisu koreografskog klasika Mariusa Petipaa. Trajno izazovan plesačima i privlačan publici, ovaj se balet zadržao više od sto sedamdeset godina u standardnim repertoarima svih velikih baletnih kuća. Romantična priča Theophila Gautiera i skladna glazba Adolphea Adama zahtijevaju visoku razinu plesnoga umijeća, vrhunsku tehniku i sposobnost dramatskog oblikovanja likova, što je zagrebački Balet mogao pružiti još 1897. godine kada je ovo djelo prvi put uvršteno u standardni repertoar.

Sergej Sergejevič Prokofjev: ROMEO I JULIJA
koreograf: ?

Jedan od najvećih ruskih skladatelja, Sergej Sergejevič Prokofjev svojim djelom Romeo i Julija pridružio se najboljim autorima klasične baletne literature. Čuvajući najvažnije dijelove istoimene Shakespeareove tragedije, pisci libreta Sergej Prokofjev i koreograf praizvedbe djela Leonid Lavrovski vjerno su dočarali slikovito tlo uzavrelog talijanskog temperamenta nižući, uz ljubavno-lirske scene, jednako slikovite, ali vrlo jednostavne scene iz svakodnevnog života razdoblja predrenesanse. Ovaj balet prvi je put izveden na sceni zagrebačkog HNK 1948. godine, samo deset godina nakon praizvedbe, u koreografiji Margarete Froman, a potom je djelo postavljeno u drugim velikim svjetskim baletnim kazalištima. Londonska je publika prvi put vidjela balet Romeo i Julija upravo zahvaljujući gostovanju zagrebačkog Baleta 1955. godine.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

One Response

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE