Komedija ‘Tartuffe’ vjerojatno je najpoznatije Molièreovo djelo. Prvi je put izvedena 1664. na proslavi u Versaillesu i gotovo odmah cenzurirana na zahtjev religioznih pristaša Kralja Luja 14. Sam kralj navodno nije imao nikakvu namjeru cenzurirati komad, ali je zbog pritisaka na to na kraju ipak pristao. O prirodi samog komada možda najviše govori činjenica je riječ tartuffe ušla u suvremenu uporabu kako u francuskom tako i u engleskom jeziku, a koristi se kako bi se opisalo prepredenog hipokrita koji hini pretjeranu ispravnost, naročito onu religioznu.
Tartuffe je varalica koji se uspijeva uvući u imućnu obitelj bogatog ali naivnog Orgona. Orgon misli da je Tartuffe jako pobožan i moralno ispravan čovjek, no on je zapravo lažno pobožan i gramziv manipulator, a u Orgonovoj obitelji to ne vide samo Orgon i njegova majka Pernel. Čitava obitelj uvjerava Orgona da je u krivu, no Orgon slijepo vjeruje Tartuffu, tako da mu prepisuje kuću i obećaje ruku svoje kćeri. Orgonova žena Elmira i sin Damis sakupe dovoljno dokaza protiv Tartuffa, no Orgon im ne vjeruje sve dok na kraju Elmira ne zamoli Orgona da se sakrije ispod stola dok Tartuffe i ona razgovaraju te se Tartuffova prevara otkriva. Sve sretno završava, kralj raskida Tartuffov ugovor o posjedovanju svih Orgonovih imanja, a Tartuffa policajac odvodi u zatvor.
Moliere je imao velikih problema zbog toga djela. Prva tri čina ‘Tartuffa’ su premijerno prikazana 1664. godine pred kraljem Lujem XIV, na svečanosti u Versaillesu. Komedija još nije napisana ni izvedena do kraja, a već Družba presvetog oltarskog sakramenta zabranjuje sve izvedbe, no Moliere dovršava komediju, te je izvodi i čita u privatnim kućama. Poznati klasicistički teoretičar Boileau staje na Molierovu stranu i posvećuje mu pohvalne stihove, no ‘Tartuffe’ je svejedno bio zabranjen do 1667.godine kada se afera nastavlja. Moliere tada izvodi ‘Varalicu’, ublaženu verziju ‘Tartuffa’, no ubrzo stiže sudska zabrana, a pariški nadbiskup prijeti ekskomunikacijom svima koji će gledati ili izvoditi to djelo. Kralj je na ratištu u Flandriji i ne može glumačkoj družini pružiti zaštitu. Izvedba ‘Tartuffa’ napokon je dozvoljena 1669. godine i djelo doživljava veliki uspjeh.
Tartuffe na scenu ZKM dolazi u režiji Jerneja Lorencija, i bit će druga produkcija istog naslova na repertoarima zagrebačkih kazališta, budući u Gavelli još uvijek igra istoimena predstava iz 2010. godine.
