Login za korisnike

Labuđe jezero (zg)

Nesretni labudovi nesretnog Čajkovskog s nesretnom poviješću bolesti i produkcije, danas usrećuje sve ljubitelja baleta i glazbe.

***

Najbijeliji od svih bijelih baleta, a vrlo vjerojatno i sinonim klasičnog baleta uopće, Labuđe jezero nije davne 20. veljače 1877. godine u moskovskom Boljšoj teatru bilo instantni hit. Upravo suprotno, zadalo je Petru Iljiču Čajkovskom emocionalni udarac uzrokovan nerazumijevanjem publike, a i velikog dijela profesije (kako sam izjavljuje – osjećao se posramljeno).

Tek 27. siječnja 1895. godine u Marijinskom teatru, kada se u novoj verziji odlučilo drugačije pristupiti djelu, Labuđe jezero afirmirano je kao balet koji će bez sumnje zauzeti relevantno mjesto u povijesti. No, cijela priča ima ipak tužan veo s obzirom da Čajkovski nikad nije dobio prizanje kakvo zaslužuje – umro je 6. studenog 1893., kada planovi za revival nisu još bili pokrenuti. Utjeha mu je mogao biti tek koncert održan 1888. u Pragu,  njemu u čast. Između ostalih djela, tu je bio i drugi čin Labuđeg jezera, za kojeg je sam autor tvrdio da mu je najdraži i najkvalitetniji dio – što je publika u tom trenutku i prepoznala, i što je dokazalo mišljenje Čajkovskog koji je dobru glazbu smatrao temeljem dobrog baleta, dakle neovisnu o bilo kakvoj scenskoj produkciji.

Libreto su napisali Vladimir Begičev, upravitelj Carskih kazališta, te plesač Vasilij Geljcer, a sve je na kraju obradio Modest Iljič Čajkovski, skladateljav brat.

Koreografiju nove verzije potpisali su Lav Ivanov te Marius Petipa (s kojim je, na veliko zadovoljstvo, Čajkovski radio i Trnoružicu), a Riccardo Drigo, dirigent baleta, umetnuo je neke skladbe sa skladateljevih Dječjih albuma klavirskih skladbi – i baletna legenda je rođena.

Labuđe jezero sastoji se od četiri čina, a priča je slijedeća: Veliki bal na dvoru. Mladom princu Siegfriedu je rođendan i prisiljen je odrediti koga će uzeti za ženu. Očajan jer se ne može vjenčati iz ljubavi, Siegfried bježi s dvora u šumu, te ugleda jato labuda. Vadi luk i strijelu i čeka da slete, no nakon što konačno jedan od labuda to učini, Siegfried shvati da je taj labud zapravo žena, te se momentalno u nju zaljubi. Žena se zove Odette, koju je zli čarobnjak Von Rothbart zarobio te začarao, tako da je preko dana labud, a preko noći žena. Ono što je može spasiti je iskrena ljubav, koju joj Siegfried izjavljuje, no u tom trenu se pojavljuje Von Rothbart. Siegfried ga želi ubiti, no Odette ga spriječava, govoreći, ako ubije Von Rothbarta prije nego se uklone čini, ona će zauvijek ostati labud.Siegfried se zatim vraća u dvorac, a Von Rothbart mu umjesto Odette podmeće svoju kćer Odile, koja je identična Odetti, no obučena u crno. Siegfried objavljuje dvoru da je našao ženu, no u tom trenu shvati da to nije Odette. Odette je prokleta da zauvijek ostane labud, te tužni ljubavni par počini samubojstvo, bacivši se u jezero, kojeg čine suze njezinih roditelja. Von Rothbart umire, uništen ljubavlju i odanosti nesretnog para.

autorski tim
Amanda Eylesasistent koreografa
Mihail Sinkevičdirigent
Roberta Guidi di Bagnoscenograf
Derek Deanekoreograf
Vasilij Geljcerlibreto
Vladimir Begičevlibreto
Iraida Lukašovabaletni majstor
Miroslav Salopekdirigent
Dženisa Medvedec Pecotićkostimograf
Petar Iljič Čajkovskiskladatelj
Irena Pasarićbaletni majstor
Deni Šesnićoblikovatelj svjetla


Odgovori

POVEZANE VIJESTI