Login za korisnike

Dundo Maroje (’55)

Ono što je Englezima «biti ili ne biti», u slavnom monologu još slavnijeg Hamleta, Hrvatima su zasigurno «ljudi nahvao i ljudi nazbilj». Zato i nije neobično da je Dundo Maroje komad koji se gotovo stalno nalazi na repertoaru hrvatskih kazališta, a prolog Dugog Nosa jedan od najzahvalnijih glumačkih izazova domaće dramske literature (a posljedično i nezaobilazna referenca Read more about Dundo Maroje (’55)[…]

***

Ono što je Englezima «biti ili ne biti», u slavnom monologu još slavnijeg Hamleta, Hrvatima su zasigurno «ljudi nahvao i ljudi nazbilj». Zato i nije neobično da je Dundo Maroje komad koji se gotovo stalno nalazi na repertoaru hrvatskih kazališta, a prolog Dugog Nosa jedan od najzahvalnijih glumačkih izazova domaće dramske literature (a posljedično i nezaobilazna referenca u biografiji). Iako glumačkih izazova u dotičnoj komediji ne manjka – od izjelice Pometa do raskalašenog sina Mara, svi Držićevi likovi dobra su podloga za briljantne glumačke kreacije.

Priča je, vjerujemo, dobro poznata: radnja je smještena u Rim, gdje boravi mladi Dubrovčanin Maro trošeći novac na zabavu i lagodan život. Njegov otac dundo Maroje stiže u Rim kako bi urazumio mladića i vratio ga na pravi put, a kroz Rim Marin Držić zapravo priča priču o Dubrovniku. Maru pomaže, ili odmaže, kako se uzme, sluga Pomet, čija veza s Petrunjelom čini drugu, ali zato ne i manje važnu liniju teksta. Ova komedija, kao uostalom i druga Držićeva djela, nalazi svoje uzore u talijanskoj renesansnoj komediji koja je, opet, često slijedila antičke predloške. A da je već zloupotrebljeni nešto kasniji pisac William Shakespeare mogao čitati hrvatski, sigurno bi se neka prerada Držića našla u njegovu opusu.

Osim što je izazov za glumce, kanonski pisac svakako je i izazov za redatelja. Držić je svoje tekstove uglavnom postavljao sam, s nekolicinom prijatelja koji bi se okupljali u glumačkim družinama pod raznim imenima, od kojih je svakako najpoznatija Njarnjasi, a virus kazališta uhvatio je još za vremena studija u Sieni, gdje je čak i bio kažnjen zbog izvođenja predstave usprokos zabrani. Zabrane i kazne pratile su i ostatak Držićeva života – zbog političkog djelovanja često je proganjan, a urotnička pisma, pronađena 1938., u kojima poziva na rušenje tadašnje vlasti u Dubrovniku, i danas su predmet istraživanja i rasprave.

autorski tim
Kamilo Tompascenograf
Branimir Sakačskladatelj
Mihovil Kombolautor dodatnog teksta
Marin Držićautor teksta
Mladen Škiljanredatelj
Jasna Novakkostimograf

izvođači
Andro LušičićKamilo Rimljanin
Antun VrdoljakVlaho
Boris BuzančićPijero
Ceco ZamurovićLessandro, trgovac
Drago KrčaGulisav Hrvat
Drago MitrovićTripčeta iz Kotora
Emil GladNiko
Ivan RoguljaTreći krčmar
Ivan ŠubićBokčilo
Ivo FiciDživulin Lopuđanin
Josip Bobi MarottiSadi Ebreo
Krešimir ZidarićPrvi krčmar
Krunoslav ValentićUgo Tudešak
Ljiljana GenerPera, vjerenica Marova
Ljubica SremecBaba Perina
Mato ErgovićMazija, listonoša
Mladen ŠermentDundo Maroje
Nevenka Nela EržišnikPetrunjela
Pero KvrgićPomet Trpeza
Stjepan JurčevićPavo Novobrđanin
Sven LastaGrubiša, sin Pavov
Vanča KljakovićMaro Marojev
Vanja DrachPopiva
Zdenka HeršakLaura
Zlatko MadunićDrugi krčmar
Zorko RajčićDživo, bratučed Perin

Odgovori