Sezona 2012/2013: HNK Zagreb

Evo koje premijerne naslove i s kojim autorskim timovima, u sezoni 2012/2013 priprema HNK u Zagrebu.

  

Prenosimo vam najave premijernih naslova u sezoni 2012/2013. onako kako ih je oglasilo HNK u Zagrebu.

***

drama

HNK u Zagrebu i Dubrovačke ljetne igre u suradnji s Pandur.Theatersom - Euripid: MEDEJA
Redatelj: Tomaž Pandur

Koprodukcija: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i Dubrovačke ljetne igre u suradnji s Pandur.Theatersom
Premijera3. kolovoza 2012., Dubrovnik / 28. rujna 2012., Zagreb

Jedno od najboljih djela velikog starogrčkog pisca Euripida, Medeja je priča o ljubavi, zavisti, častohleplju i osveti. Medeja nije obična žena, ona je obdarena moćima kojima uspijeva natjerati muškarce na najnevjerojatnije stvari, no kada se osjeti ugroženom, njezina osveta je strašna. Tragedija Medeja dramski je tekst koji nikada nije izgubio na aktualnosti, kao ni ostala Euripidova djela koja su znatno utjecala na europsku dramsku literaturu. Grčki klasik bio je velik psiholog, izniman intelektualac, buntovnik protiv općeprihvaćenih kanona pisanja. Drama HNK u Zagrebu u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama i suradnji s Pandur.Theatersom sezonu će započeti premijerom te tragedije u novom prijevodu Lade Kaštelan i režiji Tomaža Pandura.

William Shakespeare   NA TRI KRALJA ILI KAKO HOĆETE
Redatelj: Aleksandar Popovski

Premijera: 7. prosinca 2012.

Nastala u najzrelijem vremenu Shakespeareovog stvaralaštva, komedija Na Tri kralja ili kako hoćete temelji se na travestiji i zamjeni identiteta kojom autor britko propituje prirodu privlačnosti, instinkta i ljubavi. Djevojka prerušena u mladića snubi ženu u ime muškarca kojeg voli. Ta žena zaljubljuje se u djevojku misleći da je mladić, a sve to u sjeni intriga i grubih šala, dok preodijevanje istodobno i skriva i otkriva. Geometrija odnosa iz nekonvencionalnog ljubavnog trokuta prerasta u neočekivane oblike obrata, trijumfirajući neobičnom simetrijom koja nastaje pri ponovnom susretu blizanaca izgubljenih u brodolomu na obalama Ilirije. Često izvođena, adaptirana i ekranizirana Shakespeareova komedija rastvara se tako u mnogo inačica, a galerija likova od zaljubljenih djevojaka do pijanih rođaka ima svoje odraze u svakom vremenu, pa će tako i ovim uprizorenjem sigurno osvojiti svoju publiku.


Ranko Marinković  U ZNAKU VAGE...
Redatelji: Helena Petković, Ivan Plazibat, Olja Lozica

Premijera: 22. veljače 2013.

Dramatičar, prozaik i esejist Ranko Marinković jedan je od najvećih hrvatskih pisaca. Na pozornici Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu 1939. praizveden je Albatros, njegov prvi dramski tekst, a idućih godina postao je svojevrsnim kućnim dramskim autorom. Na našoj pozornici praizvedene su sve njegove drame i brojne dramatizacije, od Glorije 1955. godine, preko kultne dramatizacije romana Kiklop 1976. godine, potom premijere dramskog tekstaPoliteia ili inspektorove spletke 1977., praizvedbe drame Pustinja 1982. te praizvedbe dramatizacije romana Zajednička kupka 1989. godine, pa sve do najnovije izvedbe Glorije (2004.). U 2013. godini obilježava se stota obljetnica piščeva rođenja. Drama HNK u Zagrebu ponudit će praizvedbu dramatizacija njegovih proznih tekstova. Troje mladih redatelja, Helena Petković, Ivan Plazibat i Olja Lozica, u suradnji s troje mladih dramaturga, iz bogatoga opusa Ranka Marinkovića dovest će na scenu nezaboravne likove koji u mediteranskom ozračju ljube, pate, žive i razmišljaju o životu, nikada ne gubeći ironičan smiješak i pokoju suzu, u praizvedbi koja je, dakle, svojevrsni hommage velikom piscu na njegov rođendan 22. veljače 2013. godine..

Anton Pavlovič Čehov  VIŠNJIK
Redatelj: Vito Taufer

Premijera: 10. svibnja 2013.

Nakon mnogo godina u inozemstvu, osiromašena ruska plemkinja s preostalom obitelji vraća se na svoje imanje. Uz stara prijateljstva i tužne uspomene, ondje zatječe i dugove koje više ne može otplaćivati. Imanje s čuvenim višnjikom prodaje se na dražbi, a obitelj nema ni novca ni poslovne snalažljivosti za spas svojih posjeda. Promatrajući godine i generacije kako odlaze u nepovrat, rascvali višnjik ispraća jednu obitelj kako bi nestao zajedno s njom... Posljednja drama Antona Pavloviča Čehova napisana je kao komedija, djelomice čak i farsa, ali već je na moskovskoj praizvedbi 1904. u režiji slavnog Konstantina Stanislavskog bilo jasno da Višnjik skriva i duboko tragične nijanse sudbina svojih likova. Nerazmjer ideala i kapitala, iluzija i činjenica te potraga za ljubavi, sjećanjem i zaboravom, Višnjik čine jednom od najuzbudljivijih drama 20. stoljeća.

 

opera

 

Blagoje Bersa  POSTOLAR OD DELFTA
Dirigent: Ivan Josip Skender
Redatelj: Krešimir Dolenčić

Premijera: 19. listopada 2012.

Komično fantastična opera Postolar od Delfta hrvatskog skladatelja Blagoja Berse (1873.-1934.) praizvedena je 26. siječnja 1914. u Zagrebu i pripada najuspjelijim ostvarenjima domaćeg glazbeno-scenskog repertoara. Libreto su napisali A. M. Willner i J. Wilhelm prema priči Čarobne kaljače danskog pisca H. Ch. Andersena. Činjenicu da se glazba, premda bogato orkestrirana, mjestimice kreće na rubu za bavne (operetne) glazbe valja pripisati Bersinom očaranošću bečkom secesijom i operama Richarda Straussa. Napisan u Beču i za Bečane prije Prvoga svjetskog rata, Bersin Postolar od Delfta bio je stvoren da publici pruži zabavu koju je očekivala.


Giuseppe Verdi  AIDA
Dirigent: Balász Kovalik
Redatelj: Antonello Allemandi

U povodu 200. godišnjice rođenja Giuseppea Verdija

Premijera: 25. siječnja 2013.

Premda okarakterizirana kao komorno djelo kroz koje prolazi trijumfalan marš, Aidaje najspektakularnija Verdijeva opera. Radames, pobjednički egipatski ratnik zaljubljen je u Aidu, porobljenu etiopsku princezu. Faraonova kći Amneris planira osvojiti Radamesa za sebe što rezultira gorkim ljubavnim trokutom
nabijenim najsnažnijim emocijama. Ta nadahnuta priča o starom Egiptu, mističnim obredima i zabranjenim strastima obiluje prekrasnim arijama, moćnim zborovima, baletnim prizorima i uzbudljivom orkestralnom glazbom. U obljetnič koj Verdijevoj godini Aida je ujedno i prva koprodukcija dvaju nacionalnih teatara, Zagreba i Rijeke.


Richard Wagner  LOHENGRIN
Dirigent: Nikša Bareza
Redatelj: Kurt Josef Schildknecht

U povodu 200. godišnjice rođenja Richarda Wagnera

Premijera: 22. ožujka 2013.

Dijelom bajka, dijelom povijesni mit, a dijelom tragična ljubavna priča WagnerovLohengrin postavlja ozbiljno pitanje: može li apsolutno povjerenje i bezuvjetna ljubav egzistirati u svijetu u kojem apsolutno ne postoji i u kojem je gotovo sve uvjetovano? Napisana na temelju srednjovjekovne legende o
Vitezu Grala, Lohengrinu, opera se smatra jednim od najljepših djela njemačkog romantizma u kojem glazba pomoću hipnotički kontinuiranog protoka zvuka ujedinjuje soliste, zbor i orkestar u jedinstven i neponovljiv umjetnički izraz. Nakon zahtjevne produkcije Parsifala, a ponovno u koprodukciji HNK u
Zagrebu i Franačkog teatra Wurtzburg, premijerom ne manje zahtjevnogaLohengrina obilježit ćemo Wagnerovu godinu.

 

balet

 

Igor Stravinski  POSVEĆENJE PROLJEĆA
Koreograf:  Brice Leroux

Koprodukcija HNK u Zagrebu i Muzički biennale Zagreb

Premijera: 6. travnja 2013.

Jedno od najvažnijih djela glazbeno-scenske umjetnosti 20. stoljeća, Posvećenje proljeća Igora Stravinskog, prvi je put na našem baletnom repertoaru. Danas gotovo jednako moderno kao i u doba nastanka, ovo djelo praizvedeno prije točno sto godina (1913.) izazvalo je burne reakcije publike. Inovacije u glazbi i baletnom pokretu Vaclava Nižinskog bile su toliko šokantne da publika nije znala adekvatno reagirati i prihvatiti djelo. Djelo nastalo za Ballets Russes Sergeja Djagiljeva zajedno s ostala dva baleta koja je Stravinski skladao za isto baletno kazalište; Žar ptica (1910.) i Petruška (1911.) ipak su autoru donijela svjetsku slavu. Dinamična glazba brzim obratima, iznimnom snagom i asimetričnošću ritma sama stvara odličnu dramaturgiju te poziva da ju se slijedi, predstavljajući tako neiscrpno vrelo autorskih istraživanja mnogih slavnih koreografa do danas.


Jules Massenet - Kenneth MacMillan  MANON
Koreograf: Kenneth McMillan
Dirigent: Dian Tchobanov

Premijera: 7. lipnja 2013.

U želji da prezentira autora i baletno djelo koje nikada nije prikazano na našoj sceni, Balet HNK u Zagrebu premijerno će izvesti Manon čuvenog engleskog koreografa 20. stoljeća Kennetha MacMillana. Za djelo koje danas pripada klasičnom baletnom repertoaru, glazbenu potku čine odabrana djela Julesa Masseneta u aranžmanu i orkestraciji britanskog skladatelja Leightona Lucasa. Ovaj neoklasični balet, sentimentalna ljubavna priča smještena u pariško ozračje kasnog 18. stoljeća, praizveden je 1974. godine u londonskom Kraljevskom baletu i do danas je svojevrsni zaštitni znak tog prestižnog svjetskog kazališta. Postavljana mnogo i često diljem svijeta, Manon je djelo koje obožavaju i plesači i publika. Tragična priča o ljubavi dvoje mladih ljudi koji se ne mogu oduprijeti silini vlastitih osjećaja preuzeta je iz istoimena bestselera 18. stoljeća francuskog književnika Abbea Prévosta. MacMillan je u svojoj koreografiji maksimalno iskoristio emotivnu priču te dramatičnu, senzibilnošću nabijenu glazbu, stvorivši remek-djelo baletne umjetnosti, čija popularnost i danas raste, jednako kao i popularnost cijeloga njegovog velikog koreografskog opusa. Plesom prikazujući ono što se nalazi izvan iskustva, MacMillan ponire u ljudsku dušu, smatrajući kako balet nije bajkovita umjetnost, nego moćno ogledalo ljudske krhkosti.

 

 

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.