Naslovnica > VIJESTI > CROSSOVER > Dobitnici Nagrada hrvatskog glumišta

Dobitnici Nagrada hrvatskog glumišta

Najbolja dramska predstava je mjuzikl 'Kauboji', a najviše nagrada u kategoriji mjuzikla dobila je predstava dječjeg kazališta Trešnja.
Share on facebook
Share on twitter

U popisu nominiranih imena dobitnika označena su boldom tj. masnim slovima...

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

 

 

1.      "Kauboji" Saše Anočića u režiji Saše Anočića i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;

2.      "Metastaze" Ive Balenovića / Borisa Svrtana u režiji Borisa Svrtana i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

3.      "Riva i druxi (Stižu drugovi)" Milana Rakovca / Laryja Zappije u režiji Laryja Zappije i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci i Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula.

Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA

 

 

1.      Saša Anočić za režiju predstave "Kauboji" Saše Anočića u izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;

2.      Boris Svrtan za režiju predstave "Metastaze" Ive Balenovića / Borisa Svrtana u  izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

3.      Lary Zappia za režiju predstave "Riva i druxi (Stižu drugovi)" Milana Rakovca / Laryja Zappije u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci i Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula.

Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA

 

 


Glavna  ženska uloga

 

1. Tatjana Bertok-Zupković za ulogu Varje u predstavi "Kaćuše" Davora Špišića u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Gradskog kazališta Joza Ivakić iz Vinkovaca;

2. Nela Kocsis za ulogu Julke u predstavi "Liliom" Ferenca Molnára u režiji Nine Kleflin i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Olga Pakalović za ulogu Une u predstavi "Kos" Davida Harrowera u režiji Zijaha A. Sokolovića i izvedbi Gradskog kazališta Sisak i za ulogu Lavinije u predstavi "Elektri pristaje crnina" Eugenea O'Neilla u režiji Mateje Koležnik i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Glavna  muška uloga

 

 

 

1. Alen Liverić za ulogu Petruccia u predstavi "Ukroćena goropadnica" Williama Shakespearea u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

2. Vilim Matula za ulogu Krpe u predstavi "Metastaze" Ive Balenovića / Borisa Svrtana u režiji Borisa Svrtana i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

3. Branimir Vidić - Flika za uloge protagonista Držićevih komedija u predstavi "Planet Držić" - Hommage  Marinu Držiću  u režiji Ivice Boban i izvedbi Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.


Sporedna ženska uloga

 

1. Jadranka Đokić za ulogu Olge u predstavi "Krijesnice" Tene Štivičić u režiji Janusza Kice i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Sandra Tankosić za ulogu Marije u predstavi "Liliom" Ferenca Molnára u režiji Nine Kleflin i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Dijana Vidušin za ulogu Grube u predstavi "Skup" Marina Držića u režiji Joška Juvančića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.


Sporedna muška uloga

 

1. Ozren Grabarić za ulogu Vratila u predstavi "San Ivanjske noći" Williama Shakespearea u režiji Aleksandra Popovskog i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;

2. Mijo Jurišić za ulogu Vlasa u predstavi "Na ljetovanju" Maksima Gorkog u režiji Janusza Kice i izvedbi Dramskog ansambla 54. splitskog ljeta;

3. Ronald Žlabur za ulogu Štefa u predstavi "Ljubavni jadi histrionski iliti Cardenio" Stephena Greenblatta i Charlesa Meea u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba.


Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina

Ženska  uloga

 

1. Nataša Janjić za ulogu Helene u predstavi "San Ivanjske noći" Williama Shakespearea u režiji Aleksandra Popovskog i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;

2. Iva Mihalić za ulogu Klare u predstavi "Ljubavni jadi histrionski iliti Cardenio" Stephena Greenblatta i Charlesa Meea u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;

3. Ivana Soldo za ulogu Mione u predstavi "Grižula" Marina Držića u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Dramskog ansambla Osječkog ljeta kulture.

Muška  uloga

 

1. Goran Marković za ulogu Kamila u predstavi "Skup" Marina Držića u režiji Joška Juvančića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

2. Stjepan Perić za ulogu Orina u predstavi "Elektri pristaje crnina" Eugenea O'Neilla u režiji Mateje Koležnik i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Vedran Živolić za ulogu Koka u predstavi "Koko u Parizu" Ivana Kušana u režiji Ivice Boban i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih i za ulogu Janka Smotanka u predstavi "Zločestobija" Marijane Nola u režiji Nine Kleflin i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.
Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mladež

 

1. "Oliver Twist" Charlesa Dickensa u režiji Renéa Medvešeka i izvedbi  Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

2. "Romeo (i Giulietta)" Williama Shakespearea / Laryja Zappije u režiji Laryja Zappije i izvedbi Gradskog kazališta lutaka Rijeka;

3. "Zločestobija" Marijane Nola u režiji Nine Kleflin i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

 

 

 

 

 

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

Ženska  uloga

 

1. Tena Jeić-Gajski za ulogu Marie Cléver u predstavi "Koko u Parizu" Ivana Kušana u režiji Ivice Boban i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;

2. Aleksandra Naumov za ulogu Betsy u predstavi "Oliver Twist" Charlesa Dickensa u režiji Renéa Medvešeka i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

3. Sanja Zalović za ulogu Kosjenke u predstavi "Regoč" Ivane Brlić-Mažuranić u režiji Roberta Waltla i izvedbi Kazališta lutaka Zadar.

Muška  uloga

 

1. Ivan Horvat za ulogu Don Quijote u predstavi "Don Quijote bistri vitez od Manche" prema motivima iz istoimenog romana Miguela de Cervantesa u režiji Ane Merlin i izvedbi Kazališta Merlin iz Zagreba;

2. Sanja Hrenar za ulogu Olivera Twista u predstavi "Oliver Twist" Charlesa Dickensa u režiji Renéa Medvešeka i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

3. Sven Šestak za uloge Vilija i Gadimira u predstavi "Zločestobija" Marijane Nola u režiji Nine Kleflin i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERETA / MJUZIKL

1. "Briljantin" Jima Jacobsa / Warrena Caseya u režiji i koreografiji Igora Barberića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

2. "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

3. "Nunsense" Dana Goggina u režiji Mojce Horvat i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Za najbolje redateljsko ili dirigentsko ili koreografsko ostvarenje - OPERETA / MJUZIKL

1. Igor Barberić za režiju i koreografiju predstave "Briljantin" Jima Jacobsa / Warrena Caseya u izvedbiZagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

2. Nina Kleflin za režiju predstave "Fantazija" Marijane Nola u izvedbi Šibenskog kazališta u suradnji sa Šibenskim kulturnim ljetom;

3. Dora Ruždjak-Podolski za režiju predstave "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL

 

 

Ženska uloga
1. Jasna Palić-Picukarić za ulogu Petrunjele u predstavi "Mjuzikl Dundo Maroje 008" Marina Držića / Marka Foteza / Stijepe Stražičića / Đele Jusića u režiji Vlade Štefančića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

2. Renata Sabljak za ulogu Belle u predstavi "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba i za ulogu Sandy Dumbrowski u predstavi "Briljantin" Jima Jacobsa / Warrena Caseya urežiji Igora Barberića i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

3. Vanda Vujanić-Šušnjar za ulogu Gospođice Kamilice u predstavi "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba i za ulogu Zečić Mame u predstavi "I opet...Miffy" Ivo de Wijsa / Joop Stokermansa u režiji Bruuna Kujita i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

Muška  uloga

 

 

 

1.   Saša Anočić za ulogu Lumièra u predstavi "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

2.  Živko Anočić za ulogu Zvijeri u predstavi "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

3.  Radovan Ruždjak za ulogu Gastona u predstavi "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

 

 


Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERETA / MJUZIKL

Ženska ili muška uloga

1. Branimir Bubica za ulogu Tomislava Lukšića u predstavi "Fantazija" Marijane Nola u režiji Nine Kleflin i izvedbi Šibenskog kazališta u suradnji sa Šibenskim kulturnim ljetom;

2. Nera Stipičević za ulogu Anke Prpalo u predstavi "Fantazija" Marijane Nola u režiji Nine Kleflin i izvedbi Šibenskog kazališta u suradnji sa Šibenskim kulturnim ljetom;

3. Vanda Vinter za ulogu Belle u predstavi "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

 

Najbolja  redateljska ostvarenja   u radio drami ( dodjeljuje se bijenalno svake parne godine)

 

1. Mislav Brečić za režiju  Radio igre za djecu „Tri mušketira u Londonskoj avanturi" Alexandre Dumas;

2. Ranka Mesarić za režiju Radio-igre „Pet vrsta tišine" Shelagha Stephensona;

3. Darko Tralić za režiju Fantastike u radio-drami „Ana od Arkanđela" prema motivima pripovijetke „Žena na svjetioniku" Daniela Steela.

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u TV  drami (dodjeljuje se  bijenalno svake  parne  godine)

 

 

 

1. Bruna Bebić-Tudor za ulogu u TV-filmu „TREŠETA" autora Pave Marinkovića u režiji Pave Marinkovića i Dražena Žarkovića;

2. Damir Lončar za ulogu u TV- mini seriji „TUŽNI BOGATAŠ" - 2. epizoda, po romanu Pavla Pavličića, autora scenarija Davora Žmegača i Ognjena Sviličića  u režiji Davora Žmegača;

3. Filip Radoš za ulogu u TV- seriji  „STIPE U GOSTIMA" - 4. epizoda „Domaća spiza", scenarista i redatelja Ognjena Sviličića.

 

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERETA, MJUZIKL ILI PLES

SCENOGRAFIJA

1. Vedran Ivanković u mjuziklu "Fantazija" Marijane Nola u režiji Nine Kleflin i izvedbi Šibenskog kazališta u suradnji sa Šibenskim kulturnim ljetom;

2. NUMEN u drami "San Ivanjske noći" Williama Shakespearea u režiji Aleksandra Popovskog i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;

3. Miljenko Sekulić u drami "Grižula" Marina Držića u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Dramskog ansambla Osječkog ljeta kulture.

KOSTIMOGRAFIJA

 

1. Barbara Bourek u mjuziklu "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena / Howarda Ashmana / Tima Ricea / Linde Woolverton u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;

2. Sanja Dekanić u drami "Ukroćena goropadnica" Williama Shakespearea u režiji Vite Taufera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

3. Mirjana Zagorec u drami "Grižula" Marina Držića u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Dramskog ansambla Osječkog ljeta kulture.Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERETA / MJUZIKL

 

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini - PLES

1. "Out of service" u koreografiji Keren Levi  i izvedbi Plesnog centra "Tala"  iz Zagreba;

2. "Ogoljeno" u koreografiji Snježane Abramović Milković i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih;

3. "Promjene" u koreografiji Nikoline Pristaš i izvedbi BAD Company  iz Zagreba.


Za najbolje koreografsko stvarenje - PLES

 

 

 

1.  Snježana Abramović Milković za koreografiju u plesnoj predstavi "Ogoljeno" u izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih;

2.  Rajko Pavlić za koreografiju u plesnoj predstavi "Koncert za dangubu i zgubidana" u izvedbi Rajka Pavlića i Mate Matišića (Liberdance ansambl slobodnog pleasa iz Zagreba);

3.  Selma Banich za koreografiju u plesnoj predstavi "Chew" u izvedbi OOUR-a  iz Zagreba.


Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES

Ženska uloga

 

 

1. Maša Kolar za ostvarenja u predstavama:"Maraton" u koreografiji Mirjane Preis i izvedbi Studia za suvremeni ples iz Zagreba;"Život, dragi život" u koreografiji i režiji Marka Boldina (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica "SCENA GORICA"iz Velike Gorice);

2. Nikolina Pristaš za ostvarenje u predstavi "Promjene" u koreografiji Nikoline Pristaš i  izvedbi  BAD.Company  iz Zagreba;

3. Selma Banich za ostvarenje u predstavi "Chew" u koreografiji Selme Banich iz Zagreb.


 

 

Muška  uloga
1. Ognjen Vučinić za ostvarenja u predstavama: "Ogoljeno" u koreografiji Snježane Abramović Milković i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih ;"Vjeverice na juriš" u koreografiji Maje Drobac i izvedbi Maje Drobac, Darije Doždor i Ognjena Vučinića iz Zagreba;

2. Pravdan Devlahović za ostvarenje u predstavi "Stanje br.2" u koreografiji i izvedbi Pravdana Devlahovića iz Zagreba;

3. Rajko Pavlić za ostvarenje u predstavi "Koncert za dangubu i zgubidana" u koreografiji Rajka Pavlića i izvedbi Rajka Pavlića i Mate Matišića (Liberdance ansambl slobodnog plesa iz Zagreba).


***

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se  DUBROVAČKIM LJETNIM  IGRAMA za obilježavanje petstote obljetnice rođenja Marina Držića.

U čast najvećem hrvatskom komediografu IGRE su u svoj ljetošnji program uvrstile četiri "Dunda Maroja", tri "Skupa", jednog "Plakira" i predstavu "Glasi iz planina", kojom je također dostojno obilježena godišnjica rođenja Marina Držića i njegova suvremenika Petra Zoranića.

 

***

BOŽIDAR VIOLIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

 

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje redatelju - gospodinu  Božidaru Violiću.

 

 

Božidar Violić (rođen 1931. god. u Splitu), učenik Branka Gavelle, Mihovila Kombola, Bojana Stupice i Ranka Marinkovića, eminentni je pripadnik ključnog naraštaja redatelja koji je oblikovao i obilježio hrvatski teatar druge polovine 20. stoljeća, energično odbacujući autarkičnost, ideologizaciju i provincijalnost, te naprotiv, čuvajući uvijek njegove vrednote i posebnosti, hrabro ga izvodeći na europske i svjetske puteve. Obrazovanjem erudit, istinski znalac kazališne teorije i prakse, kritičar fenomena koliko i mentaliteta, skeptični slobodar u duši, Božidar Violić realizirao je više od 60 dramskih i opernih predstava, među kojima je dovoljno spomenuti samo nekoliko antologijskih, gotovo međaša epoha novijeg hrvatskog teatra.

Tako je Božidar Violić autor dramatizacije i režije romana "Mirisi, zlato i tamjan" Slobodana Novaka (1974., zagrebački Teatar &TD), jedne od naših najpopularnijih i najdugovječnijih predstava uopće. Još prije, u istom teatru uveo je Ivu Brešana u hrvatsko kazalište, postavivši na scenu njegovu "Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja" (1971.), temeljno djelo za razumijevanje stanja duha pod dvostrukom čizmom primitivizma i totalitarizma. Tu su i nezaboravne "Patnje gospodina Mockinpotta" Petera Weissa, "Orgije monaha" Janka Polića Kamova, Shakespeareov "Richard III.", "Dantonova smrt" Georga Büchnera, Pirandellov "Henrik IV.", "Zagrljaj" Ranka Marinkovića - sve predstave čiji odjeci i dalje, na ovaj ili onaj način, odzvanjaju pozornicama Dubrovnika, Splita ili Zagreba, još tamo od 1958.

Iako je, da se poslužimo citatom profesora Senkera, omiljena Violićeva tema "čovjek u željeznom zagrljaju vlasti", sam redatelj uvijek je istražujući taj središnji problem moderna vremena jasno stajao na strani zdrava razuma, svjetla, razorne ironije i odbacivanja uskogrudnosti i predrasuda, dakle na strani čovjeka i njegove neophodne egzistencijalne, stvaralačke, umjetničke slobode.

 

 

NADA RUŽDJAK  - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

 

Žiri za operu, operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za  svekoliko umjetničko djelovanje primadoni - gospođi Nadi Ruždjak.

 

 

Primadona Nada Ruždjak pripada najistaknutijim hrvatskim vokalnim umjetnicama. Najveći dio karijere provela je kao prvakinja opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, uz česta gostovanja u drugim opernim kućama i u inozemstvu.

Nakon scenskog debija 1963. godine u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu "Ivan pl. Zajc" te kraćeg razdoblja u kazalištu "Komedija", na sceni HNK u Zagrebu prvi se put pojavila kao Gilda u Verdijevu "Rigolettu" 1965. godine i odmah osvojila publiku i kritiku. Godinama je bila nezamjenjiva interpretkinja specifičnog lirsko-koloraturnog repertoara tumačeći s velikim uspjehom Donizzettijevu Luciju di Lammermoor, Rosinu u "Seviljskom brijaču" Rossinija, Olimpiju u "Hoffmanovim pričama" Offenbacha, Musettu u "Boemima" Puccinija, Zerbinettu u "Arijadni na Naxosu" Straussa i mnoge druge uloge. Vrhunac je postigla kao Verdijeva "Traviata" u režiji svog supruga Vladimira Ruždjaka, a posebno se istaknula kao vrsna mocartijanska pjevačica, Susanna i Grofica u "Figarovom piru", Kraljica noći u "Čarobnoj fruli" i Konstanza u "Otmici iz Saraja". U svakoj ulozi blistala je iznimno lijepim i ujednačenim glasom, sigurnim koloraturama i uvjerljivim scenskim nastupom. Pojedini naslovi poput "Lucije" i "Traviate" postavljali su se upravo zbog njezinih velikih pjevačkih mogućnosti te je u niz sezona nosila velik dio repertoara. Sazrijevajući s godinama je njen glas dobivao i dramskija obilježja te se također nadasve uspješno predstavljala i u drukčijem sopranskom repertoaru, kao Mimi u "Boemima", Margareta u Gounodovu "Faustu", Nedda u Leoncavallovim "Pagliaccima" te Puccinijeva "Madame Butterfly" za koje je kreacije dobila niz priznanja. Uz scensko djelovanje Nada Ruždjak bila je tijekom karijere često prisutna i na koncertnome podiju. Karijera Nade Ruždjak bila je jedna od najuspješnijih u novijoj povijesti Zagrebačke opere. Iznimno omiljena kod publike i kritičara primadona je ostala trajno upisana zlatnim slovima u annale opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Žiri za  DRAMU :

 

Helena Buljan  - predsjednica

Članovi - Jasna Bilušić, Boris B. Hrovat, Joško Juvančić, Andrija Tunjić

 

 

 

Žiri za OPERU, OPERETU I  MJUZIKL:

 

Jagoda Martinčević - predsjednica

Članovi - dr.sc. Miljenko Grgić, Maja Stanetti

 

 

¸

Žiri za PLES:

 

Maja Đurinović - predsjednica

Članovi - Irma Omerzo, Ksenija Zec

 

 

 

Sa svim žirijima radila je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

2 Responses

  1. prijenos dodjele! genijalno! bojim se da i ono malo neobavezne publike, koja je mislila jos koji put otici u kazaliste, ovim spektaklom gubi zrno interesa! nada je umrla! izgubili smo publiku! nastavimo i dalje raditi kazaliste za za uski krug prijatelja kolega! hura! a da opravdamo cijelu stvar nagradimo predstavu koja je uzbudila publiku gladnu smijeha i zabave!

  2. Dobro lik kaže. Wannabe svečanost, elita, fensi, i sve to rezultiralo je živim očajem. Pokušaj oscara? To je ko kad gledate dr. Housea i onda odete u neku našu bolnicu koji odiše zadnjim dizajnerski krikom ranog socijalizma. Ne znam je li možda trunku bolje izgledalo uživo, iako sigurna sam da nije bilo nimalo zanimljivije. Mogli su bar dovesti da vode ljudi koji znaju glumit. Il koji bar znaju vodit. I oni pokušaji lajtmotiva, i one neke lijepe rečenice o kazalištu koje su okolnostima izvedbe izgubile svu draž. Jedino što je držalo ljude da gledaju prijenos je čista znatiželja. Ne samo “tko će dobiti nagradu” nego i “zar se naše kazalište svodi na ovo” i “zar se oni šale”.
    Inače čestitala bi Ljepotici i Zvijeri na svim zasluženim nagradama, i lijepo bi ih zamolila da se vrate na repertoar.
    Kaubojima želim što manje publike kako bi mogla normalno kupovat karte a ne da ih moram rezerviravat dva mjeseca unaprijed.
    A prije nego što završim komentar, željela bih vas sve pozvati u kazalište… jer su oni tako rekli.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI