Kosta Spaić

datum rođenja: 21.1. 1923.
mjesto rođenja: Zagreb
datum smrti: 23.4. 1994.
mjesto smrti: Zagreb


Kosta Spaić, hrvatski redatelj rođen u Zagrebu, 21. siječnja 1923.

Diplomirao na Filozofskom fakultetu i Muzičkoj akademiji, smjer violina, u Zagrebu. Kazalištem se počeo baviti u dramskoj družini Francuskog instituta te u Družini mladih.

Od 1943. bio je violinist na Radio Zagrebu, a 1948. postao asistent režije u Dramskom studiju HNK.

Prve samostalne režije ostvario je početkom 1950-ih u zagrebačkom HNK-u (F. García Lorca: "Dom Bernarde Albe", G. Verdi: "Traviata"), gdje je režirao i neke od svojih antologijskih dramskih i opernih predstava (N. A. Rimski-Korsakov, Sadko; G. Verdi, Falstaff; S. S. Prokofjev, Vjenčanje u samostanu, Rat i mir i Zaljubljen u tri naranče; W. Shakespeare, Mjera za mjeru; D. D. Šostakovič, Katarina Izmailova; I. Malec, Victor Hugo - jedan protiv svih; R. Marinković, Kiklop; I. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski), (I. Brešan, Potopljena zvona).

Godine 1954. prešao je u Dramsko kazalište "Gavella" i ondje se istaknuo nizom inovativnih režija, napose u suvremenom repertoaru (J. Kaštelan: "Pijesak i pjena"; E. Ionesco: "Stolice"; J. Anouilh: "Antigona"; F. García Lorca: "Krvava svadba" i "Ljubav don Perlimplina"; J. Giraudoux: "Apolon iz Bellaca").

Surađivao je i s drugim hrvatskim kazalištima (Satiričko kazalište Kerempuh, Teatar &TD, Histrioni, HNK Split, HNK Osijek, HNK Rijeka, Kazalište Marina Držića) te s kazalištima u inozemstvu (Velika Britanija, Finska, SAD, Njemačka, Švicarska, Italija, Austrija), a neke od najuspješnijih predstava režirao je u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara (W. Shakespeare: "Oluja"; M. Držić: "Skup" i "Dundo Maroje"; I. Vojnović: "Dubrovačka trilogija").

Za njegov redateljski opus karakteristično je oslanjanje na dramsku riječ, istraživanje suodnosa predloška i različitih scenskih prostora te njegovanje scenskoga govora.

Bio je direktor Dubrovačkih ljetnih igara, intendant zagrebačkoga HNK i umjetnički voditelj Dramskoga kazališta "Gavella", a istaknuo se i pedagoškim radom na Akademiji dramske umjetnosti kao asistent te profesor (rektor 1962-70).

Preveo je niz dramskih tekstova i opernih libreta s francuskog, engleskog i tal. jezika (J. Anouilh, Colombe i Pokus ili kažnjena ljubav; A. Miller, Vještice iz Salema, Sjećanje na dva ponedjeljka i Pogled s mosta; H. Ibsen, Neprijatelj naroda; G. Verdi, Traviata).

Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja.

Godine 2004. tiskana je monografija Kosta Spaić - život i djelo. Umro je u Zagrebu, 23. travnja 1994.

IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI