Rečeni Bartelby nije, međutim, neki od trgovaca povlaštenim informacijama financijskog središta svijeta, već naslovni lik priče Hermana Melvillea iz 1853. godine - Bartleby, the Scrivener: A Story of Wall Street. Kratka priča objavljena prvo u dva broja Putnam's Magazinea, a potom uz manje izmjene u Melvilleovim The Piazza Tales 1856. u vrijem nastanka prošla je gotovo neopaženo, no s vremenom je stekla kultni status i vojske štovatelja, koji je - doduše - tumače na posve različite načine.
Naime, Bartleby je tek pridošli pisaru u odvjetničkom uredu na Wall Streetu, u kojemu s njegovim poslodavcem, ujedno i pripovjedačem, radi još troje pisara. Isprva, Bartlebyjev rad oduševljava njegova poslodavca, no s vremenom Bartleby posustaje u svojim obavezama, a svaki rad počinje odbijati rečenicom Radije ne bih. Na komncu poslodavca takvim postupcima sili na selidbu pisarnice, a sam umire u zatvoru.
Što je međutim pravi motiv Bartelbyeva 'štrajka', pitanje je oko kojeg danas podsjednako spore i filozofi i literarni kritičari - učitavajući u njega, po potrebi i želji različita tumačenja.
U Mini teatru su tumačenje pak prepustili Milošu Loliću, koji je vlastitu adaptaciju priče i režirao, a u oba je autorska postupka primjenio isti princip - na scenu je izveo pripovjedača, pa se 'prepisivanje' literature u kazalište, i ono Bartelbyevo, zbivaju simultano ped očima gledatelja, koji sam mogu pronaći i protumačiti razloge njegova otpora.
Predstava je osvojila Veliku nagrada 46. Borštnikovog srečanja za najbolju predstavu u Sloveniji 2011. godine.
